Dizajn i vizualna kultura na tehničkim učilištima

Sažetak

Stvaranje fizičkih i virtualnih predmeta puno je više od primjene tehničkih aspekata inovacije i kreacije. Predmeti bi trebali biti projektirani imajući na umu kako tehnička znanja tako i principe dizajna (kombinaciju tehničkih vještina, ekspertize iz društvenih istraživanja, saznanja iz humanističkih znanosti i kreativnih tehnika). Rezultat tehničkih procesa nisu samo stvari koje imaju obilježje funkcionalnosti, već predmeti koji donose dodanu vrijednost, „obraćaju se“ korisniku i stvaraju emocionalnu vezu kao „interface“ (sučelje) [1]. Komunikacijski lanac bio bi upravo nemoguć bez te dimenzije. Čini se da većina tehničkih učilišta u Hrvatskoj zanemaruje povezanost ovih dvaju polja, kao i važnost uvođenja silabusa s naglaskom na dizajn, još uvijek ne poučavajući „dizajn kao kognitivnu teoriju“ [2]. Iz tog je razloga uvođenje i razvoj obrazovnog sadržaja koji obuhvaća osnovne principe dizajna na tehnička učilišta od iznimne važnosti. Takav interdisciplinarni pristup pokazao se vrlo uspješnim na većini inovativnih obrazovnih institucija, poput MIT Media Lab-a i Sveučilišta Aalto. Slijedeći taj koncept, na Tehničko veleučilište u Zagrebu uvedena su dva nova kolegija i oba se temelje na odnosu društvenih i humanističkih znanosti prema dizajnu.