https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/issue/feed 2026-07-17T07:33:44+00:00 Vilko Žiljak vilko@ziljak.hr Open Journal Systems <p>Časopis Polytechnic &amp; Design objavljuje recenzirane znanstvene i stručne radove u tiskanoj i online verziji.</p> <p>Riječima pokretača i glavnog urednika časopisa&nbsp;emeritusa&nbsp;dr. sc. Vilka Žiljaka, redovitog profesora u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu – “zanimaju nas postignuća i nova znanja u području tehničkih znanosti, informacijskih sustava, novih tehnologija u računarstvu, proširenje metoda e-nastave na visokim učilištima. Objavljujemo tekstove o primjenama na temelju znanstvenih projekata”. Radovi objavljeni u P&amp;D &nbsp;imaju DOI boj, pretraživi su putem Hrčka i Google Scholara.</p> <p>Časopis izlazi od 2013. godine, četiri puta godišnje, sve brojeve u elektroničkoj verziji možete vidjeti na stranicama <a href="http://polytechnicanddesign.tvz.hr">polytechnicanddesign.tvz.hr</a></p> <p>DOI: 10.19279</p> <p>Članci se nalaze u bazama:</p> <p><a href="http://hrcak.srce.hr/">http://hrcak.srce.hr</a></p> <p><a href="https://scholar.google.hr">https://scholar.google.hr</a></p> https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/663 2026-06-15T08:31:06+00:00 Gorana Ćosić-Flajsig gorana.cosic-flajsig@tvz.hr Fran Krivić fran.krivic@prohall.hr

<p>Hidroelektrana (HE) Tri klanca, na kineskoj<br>rijeci Yangtze, jedan je od najvećih građevinskih<br>poduhvata u povijesti čovječanstva. Radi<br>čestih poplava i velikog hidroenergetskog<br>potencijala. dugo je bila prisutna ideja o<br>regulaciji rijeke Yangtze. Od kada je započela<br>izgradnja višenamjenskog megaprojekta HE Tri<br>klanca 1994. godine, projekt je izazivao brojne<br>kritike vezane uz negativan utjecaj na okoliš<br>i kvalitetu života stanovništva. Uz pozitivne<br>utjecaje regulacije rijeke i izgradnje HE Tri<br>klanca na razvitak obrane od poplave, povećanje<br>proizvodnje električne energije, unaprjeđenje<br>unutarnje plovidbe i vodoopskrbe, u radu su<br>analizirani i negativni utjecaji na društvo i okoliš.<br>Provedena je analiza riječnog sliva i antropogenih<br>pritisaka u njemu, te su istaknuti sljedeći utjecaji<br>na okoliš: hidromorfološke promjene, promjene<br>rječnog režima, sastav i količina nanosa,<br>raseljavanje stanovništva, potapanje kulturne i<br>arheološke baštine, utjecaj na riječni ekosustav, i<br>utjecaj na zdravlje i kvalitetu života stanovništva.<br>Uz nedostatne provedbe procjene utjecaja na<br>okoliš i nedostatak integralnog upravljanja<br>vodama riječnog sliva, postavlja se pitanje<br>opravdanosti izgradnje ovakvog mega projekta.</p>

2026-06-15T08:30:49+00:00 ##submission.copyrightStatement## https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/664 2026-06-15T08:46:18+00:00 Jakov Vukadin jakov.vukadin@tvz.hr Vedran Tadić vedran.tadic@tvz.hr Ognjen Mitrović ognjen.mitrovic@tvz.hr

<p>Transportni protokoli čine temelj internetske<br>komunikacije, u čemu TCP desetljećima dominira.<br>Međutim, suvremene aplikacije zahtijevaju brz<br>odaziv i otpornost na promjenjive mrežne uvjete,<br>što je motiviralo razvoj QUIC protokola kao<br>osnove za HTTP/3. Ovaj rad donosi usporedbu<br>performansi TCP i QUIC protokola kroz niz<br>mjerenja latencije, propusnosti, multipleksiranja<br>i otpornosti na gubitke paketa u simuliranim<br>mrežnim uvjetima. Testiranja i mjerenja su<br>provedena u izoliranom Docker okruženju koristeći<br>virtualne mrežne simulacije. Rezultati pokazuju<br>da pod idealnim uvjetima protokoli imaju slične<br>performanse, dok QUIC pod uvjetima veće<br>simulirane latencije i gubitaka paketa značajno<br>bolje upravlja protokolnim mehanizmima<br>što rezultira nižom latencijom, stabilnošću i<br>multipleksiranjem. Jedini aspekt u kojem TCP<br>ostaje nadmoćan jest propusnost učitavanja, no<br>QUIC držeći stabilan tok podataka pokazuje<br>prednost u uvjetima složenih ili lošijih mreža.</p>

2026-06-15T08:46:18+00:00 ##submission.copyrightStatement## https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/665 2026-06-29T10:15:37+00:00 Amelia Kovačević amelia.kovacevic@tvz.hr

<p>Rad donosi prvu sustavnu bibliometrijsku<br>analizu hrvatskog znanstveno-stručnog časopisa<br>Polytechnic and Design, koji neprekidno izlazi<br>od 2013. godine. Cilj istraživanja bio je sagledati<br>razvoj časopisa kroz obrasce objavljivanja,<br>strukturu autorstva i institucija, jezičnu<br>zastupljenost te dinamiku izlaženja u razdoblju<br>od 2013. do 2024. godine. Analiza se temelji na<br>kvantitativnoj obradi bibliografskih podataka<br>prikupljenih s Portala znanstvenih časopisa<br>Republike Hrvatske – Hrčak. Rezultati upućuju<br>na izraženu stručnu i primijenjenu orijentaciju<br>časopisa, stabilan ritam izlaženja te dominantnu<br>zastupljenost autora iz visokoškolskih ustanova,<br>osobito Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.<br>Rad potvrđuje da neindeksiranost časopisa<br>ne isključuje njegovu znanstvenu i stručnu<br>relevantnost te naglašava važnost bibliometrijskih<br>analiza u vrednovanju nacionalnih i<br>interdisciplinarnih publikacija.</p>

2026-06-29T10:15:36+00:00 ##submission.copyrightStatement## https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/666 2026-07-06T08:47:47+00:00 Aleksandar Stojanović aleksandar.stojanovic@tvz.hr Željko Kovačević zeljko.kovacevic@tvz.hr Maja Dabčević maja.dabcevic@tvz.hr

<p>Pametni ugovori, kao samostalno izvršavajući<br>programi postavljeni na blockchain<br>infrastrukturama, predstavljaju veliki korak<br>naprijed u evoluciji digitalnih usluga. Ugradnjom<br>pravila i procesa izravno u kôd, oni omogućuju<br>automatizaciju, transparentnost i minimiziranje<br>ovisnosti o centralnom autoritetu, čime se<br>smanjuje ovisnost o posrednicima i poboljšava<br>učinkovitost. Ovaj članak pruža pregled tehničkih<br>temelja i arhitekture pametnih ugovora, njihove<br>uloge kao pokretača inovacija digitalnih<br>usluga i njihove primjene u područjima kao<br>što su decentralizirane financije, upravljanje<br>lancem opskrbe, zdravstvo, digitalni identitet<br>i javna uprava. Analiza također ističe ključne<br>izazove, uključujući skalabilnost, sigurnosne<br>ranjivosti, pravnu provedivost, interoperabilnost i<br>socioekonomske prepreke. Konačno, rad razmatra<br>buduće smjerove, s naglaskom na integraciju<br>s novim tehnologijama kao što su umjetna<br>inteligencija i IoT, interoperabilnost među<br>lancima, regulatorni razvoj i decentralizirani<br>modeli upravljanja. U zaključku se sugerira da,<br>iako se pametni ugovori suočavaju s određenim<br>ograničenjima, njihova kontinuirana evolucija<br>pozicionira ih kao kritičnu infrastrukturu za<br>sljedeću generaciju sigurnih, učinkovitih i<br>uključivih digitalnih usluga.</p>

2026-07-06T08:47:47+00:00 ##submission.copyrightStatement## https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/667 2026-07-06T10:08:34+00:00 Nikola Rundek nikola.rundek@coovinkobek.hr Vjeran Bušelić vjeran.buselic@tvz.hr

<p>Rad predstavlja pregled i istraživačku studiju<br>o korištenju generativne umjetne inteligencije<br>(UI) i aplikacija pokretanih UI među osobama<br>s invaliditetom u Hrvatskoj. Temelji se na<br>diplomskom radu koji istražuje kako osobe s<br>različitim vrstama invaliditeta koriste pomoćnu<br>tehnologiju i UI alate u cilju poboljšanja kvalitete<br>života. U ovom radu, osim osnovnih odrednica<br>invaliditeta, predstavljeni su metodologija i<br>rezultati ankete provedene na 239 ispitanika,<br>osoba s invaliditetom, opisujući učestalost<br>korištenja UI, preferirane uređaje (računalo<br>u odnosu na mobitel) i problematiku na koju<br>individualni korisnici nailaze. Istraživanje je<br>utvrdilo da značajan dio ispitanika trenutno ne<br>koristi generativnu UI, a po vlastitijom iskustvu<br>prvog autora, koji je i sam gluhoslijepa osoba, u<br>zaključku se temeljem rezultata preporučuju tri<br>ključna područja za buduće djelovanje: ciljano<br>obrazovanje za starije i manje obrazovane<br>korisnike, zagovaranje boljih značajki<br>pristupačnosti generativne UI i ponudu napredne<br>obuke za korisnike radne dobi.</p>

2026-07-06T10:08:34+00:00 ##submission.copyrightStatement## https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/669 2026-07-17T07:29:39+00:00 Nenad Breslauer nenad.breslauer@mev.hr Veronika Dragaš veronika.dragas@mev.hr Nevenka Breslauer nevenka.breslauer@mev.hr

<p>Ovaj rad istražuje utjecaj proširene i virtualne<br>stvarnosti na doživljaj i zadovoljstvo posjetitelja<br>tijekom manifestacije Noć muzeja u Muzeju<br>Međimurja u Čakovcu. Polazi se od uloge AR/VR<br>tehnologija u očuvanju i interpretaciji kulturne<br>baštine te njihova potencijala za privlačenje i<br>angažiranje različitih skupina posjetitelja. U<br>radu se prikazuju osnovni oblici primjene ovih<br>tehnologija u muzejskom okruženju, uključujući<br>3D rekonstrukciju, fotogrametriju i animirane<br>digitalne sadržaje. Cilj istraživanja bio je ispitati<br>percepciju posjetitelja o jednostavnosti korištenja,<br>doprinosu doživljaju, stabilnosti i preciznosti te<br>ukupnom zadovoljstvu. Ispitanici su dobrovoljno<br>ispunili anketni upitnik dostupan putem QR<br>koda. Upitnik je obuhvatio sociodemografski<br>profil ispitanika (spol i dob) te procjenu iskustva<br>korištenja proširene i virtualne stvarnosti. Budući<br>da su sudionici bili posjetitelji manifestacije, riječ<br>je o prigodnom uzorku.</p>

2026-07-17T07:29:39+00:00 ##submission.copyrightStatement## https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/670 2026-07-17T07:33:44+00:00 Ina-Paula Čavčić ina.paula.cavcic@tvz.hr Maja Turčić maja.turcic@tvz.hr

<p>Suvremeni web dizajn često pokazuje visoku<br>razinu standardizacije, što ograničava vizualnu<br>diferencijaciju i emocionalnu povezanost<br>korisnika s digitalnim proizvodima. Rad analizira<br>mogućnosti integracije nostalgičnih elemenata<br>u standardizirana web sučelja, s naglaskom<br>na ravnotežu funkcionalnosti i emocionalnog<br>angažmana. Na temelju analize literature i<br>konceptualne studije slučaja internetske trgovine<br>vintage odjećom razvijen je model primjene<br>nostalgije u dizajnu. Analiza pokazuje da<br>nostalgični vizualno-narativni sloj može povećati<br>prepoznatljivost i identitet mrežne stranice, a da<br>pri tome osnovna funkcionalnost i preglednost<br>ostaju očuvani. Rad pritom polazi od kritičkog<br>sagledavanja problema vizualne uniformnosti<br>suvremenog weba te pokazuje da rješenje ne<br>mora uključivati odbacivanje standardiziranih<br>obrazaca, već njihovu reinterpretaciju. Prikazani<br>konceptualni model pruža smjernice za dizajn<br>mrežnih stranica koji uravnotežuje estetsku<br>originalnost i funkcionalnu jasnoću, pri čemu<br>nostalgija predstavlja jedan od mogućih pristupa<br>razbijanju uniformnosti, a ne univerzalno rješenje.<br>Rad time doprinosi razumijevanju odnosa između<br>standardizacije, emocionalnog dizajna i estetske<br>raznolikosti.</p>

2026-07-17T07:33:43+00:00 ##submission.copyrightStatement##