https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/issue/feed 2026-10-27T11:51:41+00:00 Vilko Žiljak vilko@ziljak.hr Open Journal Systems <p>Časopis Polytechnic &amp; Design objavljuje recenzirane znanstvene i stručne radove u tiskanoj i online verziji.</p> <p>Riječima pokretača i glavnog urednika časopisa&nbsp;emeritusa&nbsp;dr. sc. Vilka Žiljaka, redovitog profesora u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu – “zanimaju nas postignuća i nova znanja u području tehničkih znanosti, informacijskih sustava, novih tehnologija u računarstvu, proširenje metoda e-nastave na visokim učilištima. Objavljujemo tekstove o primjenama na temelju znanstvenih projekata”. Radovi objavljeni u P&amp;D &nbsp;imaju DOI boj, pretraživi su putem Hrčka i Google Scholara.</p> <p>Časopis izlazi od 2013. godine, četiri puta godišnje, sve brojeve u elektroničkoj verziji možete vidjeti na stranicama <a href="http://polytechnicanddesign.tvz.hr">polytechnicanddesign.tvz.hr</a></p> <p>DOI: 10.19279</p> <p>Članci se nalaze u bazama:</p> <p><a href="http://hrcak.srce.hr/">http://hrcak.srce.hr</a></p> <p><a href="https://scholar.google.hr">https://scholar.google.hr</a></p> https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/677 2026-10-27T11:41:30+00:00 Jelena Čuveljak jelena.cuveljak@sudovi.hr Ljiljana Matuško Antonić ljiljana-matusko.antonic@tvz.hr Tin Antonić tin.antonic@tvz.hr

<p>Dizajn kao vanjski izgled nekog proizvoda ili<br>predmeta utječe na tržišnu vrijednost stoga je<br>bitna zaštita kao u hrvatskoj tako i u svijetu,<br>a pravila o dizajnu Europske unije su upravo<br>prošla značajne promjene kojima je cilj kako<br>modernizirati, razjasniti i ojačati zaštitu dizajna<br>tako i poboljšati dostupnost zaštite dizajna zatim<br>osigurati poboljšanu interoperabilnost sustava<br>zaštite dizajna kao i uskladiti različite režime<br>zaštite rezervnih dijelova. Naime, industrijskim<br>dizajnom se štite kako prostorna tako i plošna<br>obilježja određenog proizvoda (industrijski ili<br>zanatski proizvedenog predmeta) a koja su vidljiva<br>pri njegovoj uobičajenoj upotrebi, no novine koje<br>se uvode sada proširuju zaštitu i na animacije a i<br>definicija „proizvoda“ je revidirana kako bi izričito<br>uključivala nematerijalne predmete. Stoga autori<br>u ovom radu analiziraju novine koje su uvedene u<br>zaštitu dizajna sa naglaskom na praktične razlike<br>koje nastaju uvođenjem ovih pravila.</p>

2026-10-27T11:41:30+00:00 ##submission.copyrightStatement## https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/678 2026-10-27T11:45:48+00:00 Aleksandar Stojanović aleksandar.stojanovic@tvz.hr Silvio Plehati silvio.plehati@tvz.hr Željko Kovačević zeljko.kovacevic@tvz.hr

<p>Učinkovita integracija podataka iz različitih<br>izvora u dobu digitalizacije ključna je za točnost<br>i upotrebljivost informacija, a predstavlja<br>izazov koji algoritmi za podudaranje nizova<br>nastoje riješiti. Kako količina podataka raste,<br>potreba za naprednijim tehnikama podudaranja<br>postaje sve izraženija. Ovaj pregled kategorizira<br>algoritme u četiri glavne skupine: algoritme<br>zasnovane na sekvenci, algoritme zasnovane<br>na skupovima, hibridne i fonetske algoritme.<br>Algoritmi zasnovani na sekvenci, poput<br>Levenshteinove udaljenosti i Smith–Watermana,<br>ističu se preciznošću na razini znakova.<br>Metode zasnovane na skupovima, uključujući<br>Jaccardovu i kosinusnu sličnost, učinkovite su<br>pri radu s tokeniziranim podacima. Hibridni<br>pristupi kombiniraju njihove prednosti i nude<br>fleksibilnost u složenim scenarijima. Fonetski<br>algoritmi, poput Soundexa, Metaphonea i<br>NYSIIS-a, omogućuju podudaranje prema<br>izgovoru te su posebno korisni kod imena<br>i pojmova s jezičnim varijacijama. Pregled<br>naglašava važnost stalnog razvoja svih pristupa<br>kako bi se odgovorilo na suvremene izazove<br>integracije podataka.</p>

2026-10-27T11:45:48+00:00 ##submission.copyrightStatement## https://polytechnicanddesign.tvz.hr/index.php/ojs/article/view/679 2026-10-27T11:51:41+00:00 Dinko Mikulić dinko.mikulic@vvg.hr Draško Mück drasko.muck@dok-ing.hr

<p>Pretovar tereta pomoću kamionske rampe mora<br>biti siguran proces. U praksi postoje problemi<br>havarija, padova i ozljeđivanja ljudi. Europska<br>regulativa o obvezi implementacije zahtjeva<br>sigurnosti stražnjih dizala nalaže praćenje<br>sigurnosti rada i stalna poboljšanja konstrukcije.<br>Proveli smo istraživanje na modelu standardne<br>konzolne utovarne rampe s podiznim zglobnim<br>mehanizmom. Pozornost smo stavili na kontrolu<br>čvrstoće opterećenih zglobova podizne ruke.<br>Kontrolu složenih naprezanja izvodili smo<br>pomoću FEM analize. Otkrili smo prenapregnute<br>dijelove rampe i procijenili radni vijek na<br>zamor materijala. U cilju veće radne sigurnosti,<br>predložili smo nazivnu nosivost rampe po cijeloj<br>površini polovine platforme, što definira veće<br>polje sigurnosti.</p>

2026-10-27T11:51:41+00:00 ##submission.copyrightStatement##